Autizam.ba

NISTE SAMI!!! Autizam se tiče svakog od nas!!!

30.01.2013.

Šta znači biti "u spektru"

Svaka osoba iz autističnog spektra je jedinstvena. Većina ljudi misli da zna kako autizam „izgleda“ ako u svom okruzenju imaju osobu sa autizmom ili ako su gledali emisiju o autizmu. To je, naravno, potpuno pogrešno. Ko zna jednu osobu sa autizmom, zaista zna samo jednu osobu sa autizmom.

Moguće je da osoba u autističnom spektru bude natprosječno inteligentna i neošećenih verbalnih sposobnosti, a isto tako osoba iz spektra može biti mentalno retardirana i neverbalna. Upravo se iz razloga širine i raznolikosti simptomatologije govori o autističnom spektru.

Najznačajnije zajedničke karakteristike osoba koje su u spektru su poteškoće u socijalnim interakcijama.

Oko 40 % osoba iz spektra ima prosječne ili natprosječne intelektualne sposobnosti. Drugi imaju značajan invaliditet i nisu u stanju samostalno živjeti. Oko 25% osoba u spektru je neverbalno, ali mogu naučiti komunicirati koristeći neverbalne načine komunikacije.

U biti, najvažnija nastojanja savremenog društva treba da budu usmjerena ka poboljšanju kvaliteta života osobama u spektru. Za neke osobe, to može značiti pronalaženje uspješnijih tretmana kojima će se moći rješavati poteškoće u komunikaciji ili pridruženi medicinski problemi. Za druge, to znači veće prihvatanje, poštovanje i podrška.

30.01.2013.

Uzroci nastanka autizma??

Koji je uzrok nastanka ovako kompleksnog razvojnog poremećaja?

Ne tako davno, odgovor na ovo pitanje bi bio "nemamo apsolutno nikakve podatke". Istraživanja koja se intenziviraju zadnjih godina, donose polako neke odgovore. Prvo i najvažnije, sada znamo da ne postoji jedan uzrok autizma baš kao što ne postoji jedna vrsta autizma. Tokom posljednjih pet godina, naučnici  su identifikovali preko 100 gena ili genskih  mutacija  povezanih s autizmom. Samo par njih direktno uzrokuju autizam, u nekih 15% slučajeva od ukupnog broja dijagnostikovanih osoba. Dakle, u velikoj većini slučajeva, autizam je čini se uzrokovan kombinacijom tzv. autizam rizičnih gena i faktora okoline koji utiču na rani razvoj mozga.

Kada je prisutna genetska predispozicija za autizam, brojni negenetski odnosno faktori spoljne sredine, mogu biti svojevrsni okidači i dodatno povećati rizik nastanka poremećaja iz autističnog spektra. Postalo je jasno da neki od faktora rizika uključuju faktore prije poroda i faktore u samom toku poroda. To su recimo, zrele godine oba roditelja u vrijeme začeća, određene bolesti majke tokom trudnoće (dijabetes, infekcije) i određene poteškoće prilikom poroda, naročito one koje dovode do smanjene oksigenacije mozga novorođenčeta. Pominju se i prevremeno rodjenje kao i mala porođajna težina. Važno je imati na umu da ovi faktori sami po sebi  ne uzrokuju autizam. Oni u kombinaciji s genetskim faktorima rizika, umjereno povećavaju rizik nastanka poremećaja iz autističnog spektra.

Sve veći broj istraživanja pokazuje da žena može smanjiti ovaj rizik uzimanjem prenatalnih vitamina koji sadrže folnu kiselinu i / ili konzumiranjem hrane bogate folnom kiselinom (barem 600 mikrograma dnevno) mjesec dana prije i mjesec nakon koncepcije.

Zadnjih godina naučnici istražuju potencijalnu ulogu imunološkog sistema u nastajanju autizma.

Mnoge studije su provedene kako bi se utvrdilo postoji li veza između vakcinacije i povećane učestalosti autizma, s posebnim osvrtom na MMR vakcinu i druge vakcine koje sadrže konzervans timerosal. Ove studije nisu pronašle povezanost između vakcine i autizma. Neka druga istrazivanja ipak dovode u vezu autizam i vakcinaciju, a postoje i brojni iskazi roditelja koji tvrde da je okidac nastanka autizma bila upravo vakcinacija djeteta, u vecini slucajeva MMR vakcinom. Ostaje mogućnost da, u nekim slučajevima, imunizacija može potaknuti pojavu autističnih znakova kod djece sa određenom genetskom predispozicijom ili pak prikrivenim drugim zdravstvenim problemima. Veoma je važno dalje sprovođenje istraživanja koja bi eventualno dala bolje razumijevanje medicinskih, genetskih i drugih spoljnih faktora koji utiču na ispoljavanje poremećaja iz autističnog spektra u ranom djetinjstvu.

29.01.2013.

Učestalost autizma?

Da li ste znali ...

·         - Autizam danas pogađa 1 na 88 djece i 1 na 54 dječaka.

·         - Prevalenca autizma raste iz godine u godinu.

·         - Autizam predstavlja rapidno rastući, ozbiljan razvojni poremećaj.

·         - Autizam košta porodice 60.000 dolara godišnje u prosjeku   (podaci CDC-a)

·         - U SAD-u se na autizam izdvaja manje od 5% sredstava za istraživanja u odnosu na druge,  manje rasprostranjene dječije bolesti

·         - Kod dječaka je autizam gotovo pet puta češći nego kod djevojčica

·         Uzrok nastanka ovog poremećaja je nepoznat; lijek za autizam ne postoji.

 

http://www.cdc.gov/Features/CountingAutism/

 

Statistički podaci o autizmu američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) pokazuju da je 1 na 88 djece u Americi u autističnim spektru, što ukazuje na desetostruko povećanje učestalosti u zadnjih 40 godina. Pažljiva istraživanja ovih podataka pokazuju da se taj porast samo djelimično može objasniti boljom dijagnostikom i povećanjem svijesnosti javnosti o ovom problemu. Istraživanja također pokazuju da je autizam četiri do pet puta češći kod dječaka u odnosu na djevojčice. Procjenjuje se da je u SAD-u 1 od 54 dječaka i 1 od 252 djevojčice s dijagnozom poremećaja iz autističnog spektra .


Poređenja radi, broj djece dijagnostikovane u autističnom spektru na godišnjem nivou veći je od ukupnog broja djece s dijagnozom juvenilnog dijabetesa, AIDS-a i malignih bolesti. ASD utiče, na neki način, na više od 2 miliona ljudi u SAD-u i na desetine miliona širom svijeta. Statistike pokazuju da se prevalenca autizma povećava za 10-17 % godišnje u posljednjih nekoliko godina.

Samo se po sebi nameće pitanje- koji je razlog ovako velikog povećanja učestalosti autizma, naročito u posljednje dvije decenije? Dr. Peter Bearman sa Univerziteta Columbia je finansiran od strane američkog Nacionalnog instituta zdravstva (National Institute of Health- NIH) da sprovede detaljnije istraživanje koje bi eventualno odgovorilo na ovo pitanje. Njegovi rezultati su pokazali da se povećanje učestalosti samo djelimično može objasniti širenjem dijagnostičkih kriterijuma, boljim otkrivanjem i višim nivoom svijesti javnosti. Veliki dio povećanja, nekih 50% ipak ostaje nerazjašnjen.


Htjeli mi to da priznamo ili ne, sa 1 na 88 i sa tendencijom stalnog porasta učestalosti, autizam poprima epidemijske razmjere.

 

U pozadini svih ovih statističkih podataka su porodice i pojedinci koji se s autizmom i njegovim izazovima bore svakodnevno. Neke osobe iz autističnog spektra pokušavaju da pronađu zadovoljavajuće radno mjesto, tamo gdje na produktivan način mogu koristiti svoje talente i sposobnosti. Drugi imaju izuzetno komplikovane zdravstvene poteškoće i socijalne izazove. Bez ikakve sumnje, kada je pojedinac u autističnom spektru, i on a i svi ostali u njegovoj okolini se bore s autizmom svaki dan... U skladu sa statističkim podacima, to je skoro svako od nas...

29.01.2013.

Šta je autizam?

Poremećaji iz autističnog spektra (Autism spectrum disorder-ASD) i autizam su generalni pojmovi za grupu kompleksnih poremećaja u razvoju mozga. Karakteristike ovih poremećaja su, u različitim stupnjevima, poteškoće u socijalnoj interakciji, verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji i repetitivna (ponavljajuća) ponašanja.

Ovim karakteristikama su obuhvaćeni: autizam, Rett-ov sindrom, disintegrativni poremećaj, pervazivni razvojni poremećaj-nije drugačije definirano (PDD-NOS) i Aspergerov sindrom. ASD može, ali nije obavezno povezan s intelektualnim poteškoćama, poteškoćama motorne koordinacije, poremećajima pažnje ali i određenim zdravstvenim problemima kao što su poremećaji sna i gastrointestinalni poremećaji. Neke osobe iz autističnog spektra pokazuju nadprosječne sposobnosti u vizuelnim vještinama, u sferi muzike, matematike i umjetnosti.

Čini se da promjene koje kasnije dovode do ispoljavanja znakova koji su karakteristični za autistični spektar nastaju vrlo rano u razvoju mozga. Međutim, očigledni znaci ASD imaju tendenciju da se pojavljuju najčešće između druge i treće godine starosti. Veoma je važno na vrijeme prepoznati dijete koje pokazuje znake autizma. Rana dijagnoza i intervencija bihevioralnim terapijskim opcijama u velikoj mjeri poboljšava rezultate i očekivani ishod. Zato je ključni zadatak svih nas podizanje svjesnosti o autizmu, ukazivanje na značaj rane dijagnoze i intervencije koja bi mogla djeci dati šansu da vode samostalan i ispunjen život.


Autizam.ba
<< 01/2013 >>
nedponutosricetpetsub
0102030405
06070809101112
13141516171819
20212223242526
2728293031

MOJI LINKOVI

MOJI FAVORITI
-

BROJAČ POSJETA
2785

Powered by Blogger.ba